Bosanski model organizacije vlasti

Profesor Ibrahimagić objašnjava da je bit tog modela zamjena dosadašnjih partnerskih oblika predizbornog udruživanja stranaka u koalicije kako bi za tu listu glasali svi narodi u BiH kao građani, a ne bi glasali za predstavnike samo svog naroda ili nacionalne manjine.

Prednosti ovakvog modela po njegovom mišljenju su višestruke, a prije svega jer bi ta koalicija mogla formirati vlast u roku od 15 dana. Ibrahimagić smatra da primjena takvog modela nije utopija budući da bi se samo u Izborni zakon BiH trebao ugraditi član koji bi glasio "stranke i koalicije na izbore izlaze s multietničkom listom proporcionalno sastavu stanovništva prema popisu iz 1991. godine".

Ibrahimagić je govoreći o današnjoj temi Kruga 99 "20 godina nezavisnosti i suvereniteta BiH" naglasio da sjenu na obilježavanje ove godišnjice baca činjenica da se 1. mart kao Dan nezavisnosti ni ove godine neće slaviti na cijelom prostoru BiH.

"Snage, koje su već referendumom 1992. godine bile poražene u činjenici da je BiH nezavisna i suverena, i dalje se suprotstavljaju toj historijskoj činjenici iako ju je kao takvu priznao čitav svijet, a na putu je i da kao takva ispuni uvjete za ulazak u Evropske unije čime bi bila osigurana i ekonomska sigurnost njenog naroda", izjavio je Ibrahimagić.

BiH bi, smatra Ibrahimagić, ulaskom u EU postigla i potrebno političko jedinstvo zemlje i ljudi uz poštivanje bogatstva etno-kulturnih i konfesionalnih razlika među svojim građanima "što daje nadu da ćemo jednom zajedno obilježavati 1. mart kao Dan nezavisnosti BiH".

Predsjednik Kruga 99 prof.dr. Sulejman Redžić također je rekao da je BiH "koliko se god to nekome sviđalo ili ne" nezavisna i međunarodno priznata država, a kao takva je važan faktor ujedinjene Evrope i svoj status treba zahvaliti volji građana koji su se 1992. godine opredijelili da BiH postane nezavisan politički subjekt.

Nažalost, tvrdi, BiH nije suverena u punom kapacitetu, a takvom stanju doprinosi sve agresivnija antibosanska politika u regionu, ali i u nekim centrima međunarodne zajednice kao i djelovanje političke moći unutar BiH.

Redžić ipak smatra da su za ovakvo stanje odgovorne sve strane u BiH, jer ne postoji odlučnost vladajućih struktura da postdejtonsku BiH stave na "zdrave noge", a uz to očigledna je kolizija između referendumske i dejtonske BiH kada je u pitanju interpretacija njenog suvereniteta.

Referendum za nezavisnost BiH od tadašnje Jugoslavije održan je 29. februara i 1. marta 1992. godine. Na referendum je izašlo 64,31 posto birača s pravom glasa, za suverenost BiH glasalo je 99,44 posto birača čime je BiH dobila nezavisnost, a ubrzo nakon toga počeo je rat. I danas se 1. mart kao Dan nezavisnosti BiH slavi samo u jednom njenom dijelu.