Bijeloj kući izmiče rješenje za Siriju

U nedjelju je Obamina administracija nastojala prevladati veto s kojim su Rusija i Kina dan ranije zaustavile rezoluciju Vijeća sigurnosti, s planom Arapske lige za političko rješenje u Siriji. Državna tajnica Hillary Clinton veto je nazvala "lakrdijom".

Clinton je u nedjelju za pogoršanje situacije u Siriji okrivila Rusiju i Kinu, poručivši im da "snose punu odgovornost za zaštitu brutalnog režima u Damasku".

Iako su Clinton i drugi dužnosnici administracije obećali povećati napore da se spriječi sirijska vlada u nabavi dodatnog oružja za napade na demonstrante, neki stručnjaci za Siriju predložili su da bi SAD trebao ići korak dalje i, u najmanju ruku, dati prešutno odobrenje za naoružavanje sirijske opozicije.

Takav bi potez mogao dovesti do građanskog rata, ali to također može postaviti pozornicu za potencijalni rat preko satelitskih snaga u nestabilnom području, dok SAD i njegovi saveznici u Evropi i Perzijskom zaljevu podupiru sirijsku opoziciju, a Asadovu vladu podupiru Iran i Rusija, navodi NY Times.

"SAD će pojačavati pritisak na Asada, ali to nisu stvari koje će promijeniti ponašanje sirijskog režima. Prava pitanja će dolaziti kako se nasilje pojačava. Bit će pritisaka da se učini nešto drugo", rekao je Robert Malley, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku Međunarodne krizne grupe. On je stanje u Siriji usporedio s Afganistanom iz 1980-ih godina, kada su se uz potporu SAD-a mudžahedinski borci oduprli sovjetskoj invaziji na Afganistan, prenijela je Hina.

List citira neimenovanog dužnosnika administracije koji je ponovio da SAD neće vojno intervenirati u Siriji kao što je to učinio u Libiji, ali je istaknuo kako postoji rastuća opasnost da bi, dok Asad nastavlja s krvoprolićem, "drugi mogli iskoračiti i pomoći oporbi". Ti "drugi" su po stručnjacima za Bliski istok - Saudijska Arabija, Katar i Turska.

Državna tajnica Clinton najavila je da će SAD sa svojim saveznicima raditi na novim sankcijama protiv Sirije te da će nastojati zatvoriti izvore novca za vladu u Damasku, kao i isporuke oružja koje bi Asadu omogućile snažniji udar na demonstrante.

Izrazivši potporu planovima opozicije za mirne promjene u zemlji, Clinton je istodobno naznačila da je moguć i građanski rat. "Mnogi se Sirijci, izloženi napadu svoje vlade, okreću samoodbrani što je za očekivati", kazala je.

Od početka prodemokratskih protesta u Siriji prije 11 mjeseci, Obamina je administracija nastojala izbjeći dojam da SAD pokušava orkestrirati ishod u Siriji, zbog straha da predodžba o američkoj intervenciji može štetiti sirijskoj opoziciji. Konkretno, dužnosnici administracije su rekli kako ne žele dati iranskoj vladi, glavnom savezniku Asadova režima, izgovor da intervenira.

No, Asadovo jačanje represije, posebno smrtonosni napad tokom vikenda u Homsu i brza eskalacija nasilja u zemlji, čini se da su izbrisali posljednja nastojanja američke administracije da se ne doima kao da postupa s "teškom rukom", ističe NY Times.

Predsjednik Barack Obama u petak je najoštrije osudio Bašara Asada, uspoređujući ga s njegovim ocem Hafezom, koji je tri desetljeća vladao Sirijom željeznom rukom. Poručio je građanima Sirije da je Amerika uz njih i da Asadov režim mora pasti.

Dužnosnici administracije kažu kako ne očekuju da će Asad prebroditi oluju i ostati na vlasti, ali priznaju da mnogi čimbenici čine njegov odlazak težim od svrgavanja nekih drugih arapskih vladara.

U središtu brige o Siriji je Iran. Dok je pad vlada u Tunisu, Egiptu, Libiju i Jemenu uglavnom bio posljedica unutarnjih erupcija čije su najznačajnije vanjske posljedice bile da su postali primjeri u arapskom svijetu, kolaps u Siriji imao bi šire posljedice.

Vanjskopolitički stručnjaci, koje citira NY Times, smatraju da kolaps u Siriji može dovesti do vanjske eksplozije koja bi utjecala na Iran, Liban, Jordan, Izrael, pa čak i Irak, osobito ako se pretvori u građanski rat iračkog tipa.

No, jednako važno, s Iranom i Hezbolahom koji podupiru sirijsku vladu, Sjedinjene Države i Zapad - koji se već bore da suzbiju nuklearne ambicije Teherana dok raste vjerovatnost izraelskog vojnog udara na Iran - moraju izračunati koliko uplitanje u Siriji može promijeniti igru prema Iranu, zaključuje list.