Zajednički problem organizirani kriminal

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je novinarima kako države regije imaju zajednički problem u postojećoj kriminalnoj infrastrukturi, pa bi valjalo pojačati zajedničku borbu protiv organiziranog kriminala. On je istovremeno potvrdio kako se radi na tome da Hrvatska i Srbija sklope bilateralni sporazum o procesuiranju ratnih zločina.

Također je ocijenio kako je važno izbjeći politiziranje ratnih zločina, te naglasio da su srbijanski predsjednik Tadić i on saglasni da je potrebno sklopiti bilateralni sporazum kojim bi se osiguralo procesuiranje počinitelja ratnih zločina prema mjestu njihova prebivališta.

Predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić potvrdio je da je "BiH rezervirana u odnosu na mogući trilateralni sporazum o procesuiranju ratnih zločina, jer unutar zemlje nema saglasnosti o tom pitanju". "Moje je stajalište i prirodno je stanje da se sudi po mjestu izvršenja zločina", pojasnio je Komšić, dodajući kako je moguće da će BiH dati "političke ovlasti" Tužiteljstvu BiH da može ustupati neke predmete drugim državama ukoliko procijeni da ih je tamo moguće kvalitetnije procesuirati.

Učesnici sastanka kazali su da se i dalje veliki broj osoba vodi nestalim, te da bi rješavanje pitanja ratnih zločina dosta pomoglo na planu rješavanja njihovih sudbina.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić je ocijenio da se nakon sastanka na Brijunima ipak dogodilo nešto veoma važno, a to je hapšenje dvojice preostalih haških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića. On je kazao kako vladavina prava ima veliku važnost i naglasio da pravosudna tijela Srbije vrlo dobro rade na rješavanju pitanja nestalih.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, Tadić je kazao kako se ne slaže sa stajalištem predsjednika Liberalno-demokratske partije Srbije (LDP) Čedomira Jovanovića kako je Republika Srpska (RS) nastala na genocidu počinjenom u Srebrenici.

Rekao je i kako je spreman na susret s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem, ali pod uslovom da taj razgovor "ne bude iskorišten za promoviranje kosovske nezavisnosti".

Komšić je ocijenio kako je  razgovor o borbi protiv organiziranog kriminala ipak imao prioritet, pa je konstatirano kako saradnju na tom planu treba pojačati. Dogovoreno je da se slično poduzme i na planu organiziranja sportskih takmičenja i zajedničkog apliciranja za fondove EU.

Komentirajući položaj Hrvata u BiH, Komšić je kazao kako je jasno da Ustav BiH treba mijenjati radi bolje zaštite prava svih naroda, ali i pojedinaca, dok je za člana Predsjedništva Radmanovića nedvojbeno da prava Hrvata nisu dovoljno zaštićena i da to treba riješiti putem izmjena Ustava ili Izbornog zakona.

Član Predsjedništva Izetbegović podsjetio je kako se demokracija dokazuje po tome kakav je položaj najmalobrojnijih, te da bi to trebalo vrijediti za sve koji su negdje u manjini.