Obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Prateći usvajanje Rezolucije, dodao je, generalni sekretar Ujedinjenih naroda je, s pravom, ukazao na taj poseban dan kao "važan podsjetnik na univerzalno proučavanje holokausta, užasnog zla koje jednostavno ne može biti prepušteno prošlosti i zaboravu".

"Govoriti o holokaustu zadatak je svih nas koji participiramo u društvenom životu da se zlo holokausta nikada i nikome više ne bi ponovilo", kazao je Bećirović.

Po njegovim riječima, historijska je istina da je nacističko uništavanje i istrebljenje Jevreja nesumnjivo bio planski, organizirani, ciljani, najsistematičniji genocid izvršen u historiji ljudske civilizacije.

Bećirović je istaknuo da smo u posljednje vrijeme sve više, nažalost, svjedoci pojave negiranja holokausta u Drugom svjetskom ratu i genocida u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda Srebrenici, jula 1995. godine.

"Nosioci tog negiranja su različiti i raznovrsni, kako pojedinci, tako i grupe, razna udruženja, ustanove i drugi.  Sve žrtve genocida obavezuju nas da, uime budućnosti čovječanstva i najviših ljudskih i društvenih vrijednosti, sloboda i prava, civilizacijskih i kulturnih tekovina i dobara, ne dozvolimo, odnosno osujetimo sve namjere i pokušaje kojima se zločin genocida nagrađuje, a žrtva i dalje kažnjava", kazao je Bećirović.

U vezi sa zločinom genocida i ratnim zločinima, neophodno je, istaknuo je, što prije u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojiti zakon o zabrani i kažnjavanju djelovanja neofašističkih organizacija te zakon o zabrani i kažnjavanju poricanja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti.

Predsjednik Jevrejske opštine u Sarajevu Boris Kožemjakin je kazao da je tokom holokausta ubijeno, kako se procjenjuje, oko šest miliona Jevreja. 

"U mnogim mjestima gde su živjeli Jevreji nije preživio niko od njih. Zauvijek se zatro svaki trag bezbrojnim jevrejskim porodicama. Pored ljudskih života izgubljena su kulturna dobra neprocjenjive vrijednosti - knjige, dokumenti, materijalna dobra, sinagoge i drugi jevrejski objekti - bilo da su isti spaljeni, porušeni ili stradali u bombardovanjima. Opljačkana je sva jevrejska pokretna i nepokretna imovina, uključujući mnoga umjetnička djela, od kojih se za nekima još traga", kazao je Kožemjakin. 

Dodao je da treba ukazati na činjenicu, da i danas, 70 godina poslije holokausta, u svijetu, pa i kod nas, ima ljudi koji negiraju da je holokausta uopće i bilo, negiraju postojanje Aušvica, gasnih komora, "ima ljudi koji i danas veličaju Hitlera, njegove zločine, ima ljudi koji i dalje šire nacionalnu, vjersku ili rasnu mržnju, pa i nove oblike antisemitizma". 

"Paradoksalna je činjenica da u današnjoj Njemačkoj negiranje holokausta predstavlja krivično djelo, koje se strogo kažnjava, a kod nas? Kod nas to nije čak ni prekršaj, nema zakona koji bi sankcionisao negiranje holokausta i genocida, nema jedinstvene političke volje da jedan ovakav, antifašistički zakon donese naša država, koja počiva na temeljima antifašizma i koja sebe smatra demokratskom", kazao je Kožemjakin. 

Izgleda, dodao je, da su još  u glavama naših ljudi prisutne dileme o nespornim činjenicama stradanja Jevreja i mnogih drugih građana u Drugom svjetskom ratu, ali i u prethodnom krvavom ratu u BiH. 

"Na ovaj dan, još jednom želim da kažem da se ta tragedija dvadesetog vijeka, tragedija čovječanstva čije su nevine žrtve bili ne samo Jevreji nikada ne smije zaboraviti, da se ne bi ponovila nikada, nigdje i nikome u svijetu", kazao je Kožemjakin. 

Prije centralne komemorativne akademije položeni su vijenci na spomenik Jevrejima - žrtvama holokausta na starom jevrejskom groblju "Borak" u Sarajevu.