Većini tinejdžera hakovani nalozi na Internetu

Rezultati istraživanja pokazuju da je od 10 ispitanika - tinejdžera i mladih ljudi - troje doživjelo da se na njihove Facebook, Twitter, Myspace i druge internetske naloge neovlašteno loguju druga lica, i onda "glume" vlasnike naloga ili te vlasnike špijuniraju.

To je dvostruko više ovakvih slučajeva u odnosu na 2009. godinu.

Solidna većina ispitanika kaže da zna ko im provaljuje u internet naloge - 72 posto zna ko ih špijunira, a 65 posto ko ih hakuje.

Među najbenignijim slučajevima je kad vlasnik naloga zaboravi da se izloguje na kompjuteru ili laptopu i ode negdje, a onda njegov prijatelj iskoristi priliku da se poigra, pišući na nalogu smiješne stvari koje vlasnik nikada ne bi napisao.

Međutim, hakovanje može biti zlonamjerno: neko od poznanika žrtve ukrade šifru od njenog naloga, neovlašteno se uloguje i napiše stvari koje bi mogle da naškode njenom ugledu i odnosima sa drugim prijateljima.

Neke od žrtava kažu da su se problemi izgubili kada su promijenile pristupnu šifru, a dvije trećine ispitanika se nakon negativnih iskustava odlučilo na ovakav korak.

Oko polovine ispitanih - 46 posto - promijenilo je svoje e-mail adrese, internetske nadimke i brojeve telefona, a 25 posto je jednostavno izbrisalo svoje profile na društvenim mrežama.

Jedna šesnaestogodišnjakinja je ispričala da dijeli svoju Facebook šifru sa najboljom prijateljicem i svojim dečkom. Jednom je špijunirala njegov Facebook nalog i privatne poruke kako bi vidjela šta on smjera, a važilo je i obrnuto - dečko je špijunirao njen nalog i privatne poruke.

"Baš me briga. Ja sam mu to uradila i on je to radio meni", rekla je ta srednjoškolka iz Južne Karoline, čiji su roditelji takođe na Facebooku.

Ona ne brine da li je roditelji špijuniraju jer se trudi, kako tvrdi, da na Facebooku "ne piše ništa loše", ali ukazuje da "stari ljudi ne bi trebalo da budu na Facebooku".

Zagovornici bezbjednosti djece na Internetu pak tvrde da bi roditelji trebalo da budu na Facebooku, ne obavezno zato da bi špijunirali svoju djecu već zato da bi znali gdje se ona loguju i da im objasne da se na Internetu moraju ponašati odgovorno.

Među mladima koji su doživjeli hakovanje, sedam od desetoro ispitanih smatra da njihove riječi i fotografije postovane na Internetu mogu biti dostupna drugim ljudima bez dozvole i ograničenja.

Sa druge strane, slično mišljenje ima samo pet od 10 onih koji nikad nisu bili hakovani, prenijela je agencija Beta.