02.09.2011 16:30

Naučnici na tragu novog tretmana za gubitak kose

Matične stanice kriju lijek za ćelavost


Istraživači s američkog univerziteta Yale otkrili su da signali iz matičnih stanica u masnom sloju kože mogu izazvati rast nove kose, što bi moglo pomoći naučnicima da razviju nove tretmane za gubitak kose, izvijestio je u petak online američki sedmičnjak Time.
Piše: N24
Veličina teksta: A A A

Studija na miševima mogla bi dovesti do boljeg razumijevanja i tretmana da se izliječi ćelavost kod ljudi.

Naučnici znaju da muškarci s klasičnom muškom ćelavosti još uvijek imaju matične stanice koje su potrebne za rast kose u korijenu folikula, ali su te stanice u mirovanju i ne mogu potaknuti rast. Također je poznato da je matičnim stanicama u folikulu dlake potreban signal iz kože za rast kose. Pitanje je, odakle signali dolaze?

Tim naučnika s Yalea je objavio da je utvrdio četverostruko povećanje broja "prekursora" (prethodnica) masnih stanica u koži oko folikula kose, kada je počela rasti.

Oni su proučavali defektne miševe, koji nisu mogli proizvesti te masne stanice. Kosa obično raste u ciklusima, ali kod defektnih miševa, folikul ostaje zarobljen u fazi mirovanja unutar ciklusa. Naučnici su ubrizgali masne stanice iz zdravih miševa u defektne miševe. Dvije sedmice kasnije, folikul kose počeo je rasti.

Istraživači su također otkrili da prethodnica masne stanice proizvodi iz trombocita izvedeni faktor rasta - na razini 100 puta većeoj od okolnih stanica, što izgleda da pokreće folikul na rast kose. Ubrizgavanje faktora rasta u kožu defektnih miševa uspjelo je pokrenuti rast kose u 86 posto folikula.

Naravno, naučnici će morati dokazati da je stanična signalizacija povezana s ljudskom ćelavosti ista kao kod miševa. Ako je tako, otkriće bi moglo pomoći znaučnicima da razviju nove tretmane za gubitak kose, prenosi Hina.

"Ako bi mogli postići da te masne stanice u koži 'razgovaraju' s uspavanim matičnim stanicama na dnu folikula kose, mogli bi omogućiti da kosa opet raste", istaknula je u saopćenju Valerie Horsley, profesorica na katedri molekularne, stanične i razvojne biologije na Yaleu i glavna autorica rada.




Tagovi: ĆELAVOST, NAUČNICI

Više o temi
Komentari na članak
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala n24.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. n24.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara n24.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Da bi objavili komentar morate biti prijavljeni! Da bi ste se prijavi kliknite OVDJE a ako se niste još registrovali isto možete uraditi klikom OVDJE.
Objavljeni komentari