Život zakletog neprijatelja SAD-a

Dok je na Zapadu predstavljan kao personifikacija zla, Bin Ladenu su se divili i prema njemu gajili duboko poštovanje pojedini muslimanski sljedbenici, koji su podržavali njegovu viziji neprekidnog džihada protiv SAD i arapskih vlada koje je vidio kao nevjerničke.

Bin Laden je bio inspirator terorističkih napada od 11. septembra 2001. godine, kada je u New Yorku, Washingtonu i Pensilvaniji ubijeno skoro 3.000 ljudi, a američka administracija krenula u beskompromisni rat protiv terorizma.

Akcije najpoznatijeg teroriste na svijetu direktno ili indirektno su pokrenule ratove u Afganistanu i Iraku, kao i sukobe sa ekstremnim islamističkim sljedbenicima na svim kontinentima izuzev Antarktika.

Njegova teroristička mreža Al -Qaida optužena je za bombaške napade na dvije ambasade SAD u Africi 1998. godine, u kojima je poginula 231 osoba, kao i napad na američki brod "US Cole", u kojem je u Jemenu poginulo 17 američkih mornara.

Kreator je i brojnih drugih zavjera, od kojih su neke bile uspješno izvršene, a neke ne.

Jedna od najznačajnijih bila je njegova sposobnost da, čak i kada se krio, inspiriše novu generaciju terorista da ubijaju u njegovo ime.

Kako prenose agencije, zahvaljujući njemu izrazi poput "prljava bomba", "oružje za masovno uništenje" i "antraks" ušli su u gotovo sve rječnike svijeta, a logori Guantanamo i Abu Graib postali globalno poznati izazivajući bijes i ogorčenje u muslimanskom svijetu.

Osama bin Laden rođen je u Saudijskoj Arabiji 10. marta 1957. godine i bio je jedan od najpobožnijih sinova među 54 djece koje je imao njegov otac.

Njegov put ka militantnom islamu započeo je sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada se kao tinejdžer priključio fundamentalističkom pokretu koji je preplavio Saudijsku Arabiju.

Bio je posvećeni čitalac islamske literature i slušalac nedjeljnih službi u svetom gradu Meki.

Mršav, bradati muškarac, visok oko 1,8 metara, Bin Laden se priključio ratu mudžahedina protiv sovjetskih trupa u Afganistanu osamdesetih godina, stekavši reputaciju odvažnog i dovitljivog komandanata.

Vjerovatno ključni trenutak u Bin Ladenovom životu zbio se početkom devedesetih godina, kada su američke trupe stigle na saudijsko tlo da istjeraju Iračane iz Kuvajta.

"Primijetio sam radikalnu promjenu njegove ličnosti od mirnog, miroljubivog i uzdržanog čoveka koji je bio zainteresovan da pomogne muslimanima u osobu koja je vjerovala da može da okupi i komanduje vojskom koja bi osloboila Kuvajt. To je otkrilo njegovu aroganciju i oholost", kazao je bivši obavještajni šef Saudijske Arabije, princ Turki u jednom od intervjua.

Abdel-Bari Atvan, urednik londonskog lista "Al Kuds al-Arabi", koji je proveo 10 dana sa Bin Ladenom u rovu 1996. godine opisao je njega i njegove sljedbenike kao ljude koji se nikada nisu plašili smrti.

 "Ti momci su govorili o smrti na način na koji mladi ljudi govore o odlasku u diskoteku. Oni su zavidjeli onima koji bi poginuli u bici jer su umirali kao mučenici", rekao je Atvan, a prenijela francuska agencija AFP.

S obzirom da je protjeran iz Saudijske Arabije, Bin Laden je zatražio utočište u Sudanu. Afrička zemlja se 1996. godine saglasila sa američkim zahtjevom da vrati Bin Ladena natrag u Saudijsku Arabiju, ali je Rijad to odbio, plašeći da bi to destabilizovalo zemlju.

Nešto kasnije na terenu u Afganistanu Bin Laden i Al -Qaida započeli su pripreme za "sveti rat", zbog čega je potom i označen kao najveći neprijatelj SAD.

Tokom prošle decenije on i njegov zamjenik  Ayman al-Zawahiri redovno su svoje prijeteće poruke ostavljali u video ili audio snimcima.

Bio je poznat i po tome što se bavio tradicionalnom medicinom, često jeo med, svoju omiljenu hranu i biljke kojima se štitio od prehlade i drugih bolesti.

U Afganistanu je najčešće bio u društvu četiri žene, što je maksimalan broj partnerki koji islam dozvoljava. Procjenjuje se da je imao 23 djece.